Često ni sami Mitrovčani ne mogu prepoznati pojedine delove grada, stare kuće gotovo preko noći zamenjuju višespratnice, koje niču kao pečurke posle kiše u svim glavnim ulicama nekadašnje pitomog, vojvođanskog gradića!
Poslednjih godina u Sremskoj Mitrovici investitori kao da se koriste devizom-gde god možeš, a ti zgradu posadi!
Centralne gradske ulice -Arsenija Čarnojevića, Bulevar Konstantina Velikog, Stari šor, Kralja Petra Prvog, a posebno Ratarska i Jupiterova pretvorene su u velika gradilišta i prave osinjake od zgrada i stanova!
Čast pojedinim investitorima, koji se, nažalost, mogu izbrojati na prste jedne ruke, no, prema svedočenjima stanara, a u šta smo se i lično uverili, u najvećem broju slučajeva radi se o nekvalitetnoj gradnji, pucanju zidova, dizanju parketa, odvaljivanju pločica, pojavi vlage i buđi,…
-Potpuno nehumano stanovanje! U pojedinim novim zgradama prozor je do prozora, pa ko ima duže ruke može sa komšijom da popije kafu! Gradi se bez ikakvog reda i pravila, nakaradni urbanistički planovi usvajaju se bez problema u lokalnom parlamentu gde vladajuća koalicija ima većinu, dozvole nadležna Gradska uprava izdaje pod pritiskom gradskih čelnika, koji su u sprezi sa investitorima, mišljenje struke se odavno ne uvažava, njihove primedbe niko i ne sluša, cene stambenog prostora u gradu diktira jedan čovek, najjači investitor, kaže Mitrovčanin dobro upućen u najnovija urbanistička dešavanja.
U najvećem broju slučajeva, novogradnja je ili potpuno lišena parking mesta ili su ona, pak, nedovoljna, dok je vozilima Službe Hitne pomoći i vatrogascima uglavnom u potpunosti zbog gustine zgrada onemogućen pristup!
-Institucije treba da diktiraju pravac razvoja grada, a ne investitori! Nažalost, kod nas je obrnuto, gradi se potpuno stihijski, mišljenje i stručne primedbe nas arhitekata u gradskom telu za urbanizam, uglavnom, se ne uvažavaju! Planovi detaljne regulacije grada prave se po željama investitora, problem nikakav nije da se u skupštini usvoje i da prođe besmislena gradnja. Ovaj grad nema potrebe za tolikom količinom novih stanova, napominje Stanislav Savić, arhitekta u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sremskoj Mitrovici.

Da u gradu vlada pravi haos svedoči i činjenica da se stara naselja sa individualnom gradnjom porodičnih kuća preko noći pretvaraju u gradilišta, poput Pejtona, gde se tik uz kuće podižu zgrade, pa u skorijoj budućnosti građani neće imati privatni prostor, jer će im stanari susedne zgrade gledati u dvorišta!
-Kao arhitekta i urbanista vrlo sam zabrinuta za održivost ovakvog urbanog razvoja, jer na lokacijama nema dovoljno zelenila, pešačkih i biciklističkih staza, jednostavnog pristupa u blok protivpožarnim vozilima, vozilima Hitne pomoći, komunalnim vozilima,..
Kod nas je generalno u državi počev od samog Zakona o planiranju i izgradnji do lokalnog nivoa i dalje jako potcenjen značaj i nije stimulisano recikliranje, rekonstruisanje postojećih objekata i prostora kao i zelenila. Prema evropskim pravilima održivosti, mnogo bolje se ocenjuje rekonstrukcija postojećih zgrada, recikliranje kompleksa objekata, nego rušenje i nova gradnja, kaže Slavenka Mitrović-Lazarević, naglašavajući da se gradovi moraju menjati, ali zajedničkim delovanjem struke, građana i donosioca odluka.
I sami iznenađeni investicionim bumom , u mitrovačkim agencijama za promet nekretninama ne raspolažu tačnim brojem novoizgrađenih stanova, ali tvrde da se uglavnom unapred prodaju još u izgradnji, po pristupačnijim cenama, koje se po završetku gradnje kreću od 1.800-2.000 evra po kvadratu!
Kupuju ih poljoprivrednici iz susednih sela, pa uglavnom posle izdaju, tako da ima zgrada u kojima su svi vlasnici iz jednog sela, poput Čalme, Velikih Radinaca ili Jarka!
Upućeni tvrde da stanovi u novogradnji u gradu na Savi rado kupuje dijaspora, doseljeni Rusi, često Beograđani i Novosađani, ali sve više i mladi Mitrovčani, koji odlično zarađuju u IT sektoru!
Ipak, ima i završenih objekata polupraznih, što ide u prilog tvrdnji da se često radi o ”pranju novca”, a da stvarnih potreba za tolikim stanovima u Sremskoj Mitrovici i nema.
Narcisa Božić
Komentari