Mitrovčani oštro protestuju najavama gradskih čelnika da se u narednom periodu skoro 800 hektara plodnih oranica preda investirorima za izgradnju solarnih elektrana!
Građani su nadležnima uputili primedbe ukazujući na štetne uticaje solarnih parkova po okolinu i devastaciju poljoprivrednog zemljišta!
Mada je u lokalnim medijima buduća izgradnja solarnih elektrana upravo na poljoprivrednom zemljštu afirmativno predstavljena, a Grad Sremska Mitrovica pompezno najavljen kao ‘’energetski centar regiona’’ (?!) građani najvećeg sremskog grada, kao i predstavnici opozicije u lokalnom parlamentu na dolazak investitora u izgradnji solarnih elektrana, oštro su reagovali.
– Solarne elektrane, kao i sve zelene inicijative, odlična su stvar i treba ih instalirati svuda gde ne štete osnovnoj nameni prostora – na krovovima farmi, parkinga, puteva, nadstrešnica, javnih i privatnih zgrada, na braunfild lokacijama starih zapuštenih prostora (fabrika). Samo ne treba raditi nepromišljeno! Ako baš mora na poljoprivrednom zemljištu onda se to radi tako što država ili grad (a urbanističkim planom se to može) propiše vrstu – klasu zemljišta na kojoj se to sme (lošije klase) i propiše parametre kao što su stepen zauzetosti zemljišta panelima, način gradnje, vrste dozvoljenih materijala, ukazuje arhitekta Slavenka Mitrović Lazarević, koja je kao odbornica Grupe građana Grad za sve nas, o problemu obavestila javnost u više navrata za skupštinskom govornicom u lokalnom parlamentu.
Problem je što je Mitrovica planovima predvidela, objašnjava Mitrović Lazarević, 70% -80% zauzetosti poljoprivrednog zemljišta panelima, dok je to u zemljama EU znatno manje od 5-40%, procent ranije poljoprivredne proizvodnje koji se mora zadržati na lokaciji iznosi 60-90%, neki materijali moraju biti zabranjeni, kao na primer cement u Sloveniji….
-Izgradnjom solarnih elektrana u plodnim njivama dobijaju vlasnik elektrane, vlasnik zemlje kome se plaća zakup, preduzeća koja izvodi urbanistički plan i projekte za izgradnju, preduzeće koje gradi, vrlo mali broj zaposlenih, ako ih ima uopšte. A gube svi! Smanjuje se površina plodnog zemljišta, jer se zemljište zagreva zbog tamne boje elektrana, jer se solarne ćelije sastoje iz koktela toksičnih materija koje mogu da iscure u tlo, jer teško je reciklirati zemljište kad ostaju betonski temelji, a za solarne panele nije još utvrđen pouzdan i pristupačan način recikliranja, naglašava Mitrović Lazarević.
Kako saznajemo od nadležnih, planiranjem započetim pre tri godine, predviđeno je da se blizu 760 od ukupno 57.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Grada Sremska Mitrovica, izgradnjom solarnih elektrana faktički pretvori u građevinsko!
Započetim planovima detaljne regulacije u atarima sela Laćarak, Čalma, Salaš Noćajski, Ravnje, Bešenovo, ali i Sremska Mitrovica, predviđene su lokacije namenjene solarima.
Za Salaš Noćajski, kao i atar sela Ravnje, Laćarak i Mitrovicu plan je usvojen, za Bešenovo je u proceduri, dok je za ostale lokacije u izradi.
Najveće interesovanje javnosti izazvala je najavljena izgradnja tri solarne elektrane, predviđene u ataru sela Bešenovo, sve na plodnom zemljištu treće klase,na šta su građani nedavno Gradskoj upravi za urbanizam uložili primedbe, koje se najpre odnose na nepoštovanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Naime, u članu 22.ovog zakona stoji da je ”zabranjeno korišćenje obradivog poljoprivrednog zemljišta prve, druge, treće, četvrte i pete katastarske klase u nepoljoprivredne svrhe”.
Za promenu namene zemljišta potrebno je dobiti saglasnost Ministarstva poljoprivrede.
Takođe, upućeni naglašavaju da radovi na izgradnji solarnih elektrana nisu u saglasnosti sa Prostornim planom Grada Sremska Mitrovica, prema kojem na toj lokaciji nije predviđeno ništa drugo do poljoprivredna namena.
-Prostornim planom na teriroriji Grada, sa kojim moraju biti usklađeni svi novi planovi nižeg reda, na poljoprivrednom zemljištu nisu predviđeni nosači panela, prateći objekti, trafo stanice, upravne zgrade, skladišta, zgrade za smeštaj radnika,….Neophodna je strateška procena uticaja na životnu sredinu, pošto poljoprivredno zemljište može ostati devastirano zbog upotrebe hemijskih sredstava, građevinskog materijala, betona, cementa, kao i mogućeg zagađenja usled ekscesa, upozorava Mitrović Lazarević.
”Zelena energija” ili hrana?!
Da li se može smatrati održivim razvojem ako se ”zelena energija” proizvodi na štetu zemljišta, koje nas hrani i treba da hrani i buduće generacije?
Srbija je za proteklu deceniju izgubila više od milion hektara plodnog zemljišta pretvaranjem u građevinsko.
Prema popisu iz 2011.godine imali smo 5,346 miliona hektara, dok popis iz 2023.godine pokazuje da se ta cifra smanjila na 4,073 miliona hektara!
Polovina solarnih elektrana, koje investitori zahvaljujući subvencijama EU nameravaju da grade u Srbiji, nalazi se na teritoriji Vojvodine.
Što se Grada Sremske Mitrovice tiče, turski investitor najavio je za sledeću godinu početak gradnje prve solarne elektrane snage 270 megavata, na 350 hektara privatnog poseda u Mačvi, na potezu prema Drenovcu.
Narcisa Božić
Komentari