”Budžet Sremske Mitrovice friziran, šansa za razvoj u proizvodnji hrane i turizmu!”
Kako biste lakše razumeli, za one koji nisu ekonomisti, stanje u SM, uradio sam presek stanja budžeta i potencijale za razvoj opštine. Približiću stručan tekst tako da svaki građanin SM može da ga razume. Ekonomija, inače, ako je građani ne razumeju, nije ekonomija, nego neka politička agenda. Finansijski presek stanja je kao izveštaj iz laboratorije o stanju pacijenta.
Analizirao sam tri budžeta 2023-2025.godina,uporedna analiza koja pokazuje tendencije kretanja finansija.
U 2023.g. budžet je bio u suficitu 61,049 miliona dinara. Taj suficit je iskorišćen za otplatu duga od 100,5 miliona dinara. Razliku od 39,455 miliona dinara je pokrivena neraspoređenim viškovima sredstava. Slede 2024.g. opština je imala deficit na kraju odine od 60,41 milion dinara.Otplata duga za tu godinu je bila 105,3 miliona dinara. Kako je pokriven minus od 165,7 miliona dinara? Pokriven je viškom iz neraspoređenih sredstava.Koliki je taj višek? Tačno – 167,7 miliona dinara. Kako to da se sve te cifre tako savršeno uklapaju? Ove 2025.g. planiran je deficit 26,9 miliona dinara i vraćanje duga od 12,0 miliona dinara, koji će se, opet, da pokrije iz neraspoređenog viška sredstava, koji iznosi, gle čuda, tačno 38,957 miliona dinara, koliko je i potrebno za pokriće deficita i otplate. Komunisti su smislili pozitivnu nulu. Eto, takvo poslovanje je nastavljeno. Tačnije, takvo nameštanje finansijskog rezultata je providno i glupo. Građani ne mogu više da prihvate takve laži.
Postavlja se pitanje, kada se već otplaćuje dug, koliki je dug? Nažalost, budžet je tako koncipiran da se ne vidi ukupan dug opštine. To je neprihvatljivo, kao što je i neprihvatljivo da ne znamo koliko kapital poseduje opština. Neminovno je, nakon promene totalitarne vlasti, da se napravi novi način vođenja knjiga opština, koje će biti bliže, u izveštajima, poslovanju kompanija.
Ukupan prihod opštine je 4,3 milijarde dinara ili 36,4 miliona evra. Primećujem, da poreski prihodi na dohodak i dobit značajno osciliraju. Tako u 2024/ 2023 rastu za 51)%, da bi 2025/2024 pali za 12%. Konstantan rast imaju Ostali poreski prihodi – takse i kazne – 16,2%. Transferi iz Republike su u 2025/ 2024 pali čak 36%. Interesantne su oscilacije na poziciji Prodaje nefinansijske imovine- zemlja, prostor, oprema- koji 2024/2023 rastu 82,2%, da bi 2025/ 2024 pali za – 350%.Šta je prodato od imovine u 2023. g. za 133,0 miliona dinara? Da to nije prodato, deficit bi bio 193,4 miliona dinara. Kako bi se pokrio taj deficit?
Na troškovima, vidimo da velike oscilacije na subvencijama, koje su 2025/2024 smanjene za 52%. Nabavka finansijskih sredstava je smanjena 2025/2023 g. za -350%, ali je, uprkos smanjenju, iskazan budžetski deficit.
Zaključak, finansijska analiza pokazuje da se frizira budžet i da se on ne prikazuje realno, pa je nužno napraviti realan presek stanja finansija opštine, gde mora da se uključi ukupne obaveze opštine, dugoročne i kratkoročne, procena kapitala i plan otplate dugova. Istovremenu, svaku stavku na troškovima budžeta mora stručna ekipa da proveri kroz detaljnu analitiku budžeta.
Opština ima 72.580 stanovnika, zaposleno je 25.030 ljudi i nezaposleno -2.066 ili 7,52%. Ali, pogledajmo podatak koliko ima radno sposobnih u opštini, u dobu od 15 -65 godina, što je -45.695 ljudi. To znači, kada od radno sposobnih oduzmemo zaposlene, da može da radi 20.655 ljudi, što daje daleko veći potencijal za zapošaljvanje. Ako hoćemo sve te ljude da zaposlimo i ako je za otvaranje jenog radnog mesta potrebno 10.000 evra, onda znači da je potrebna investicija od 206 miliona evra da se svi radno sposobni zaposle.
Gde ulagati novac? Pošto sam investicioni bankar i radim na svetskim tržištima, onda mojim klijentima savetujem da ulažu u proizvodnju hrane, energije, medicinske usluge, inovacije, reciklažu otpada, ekološki i istorijski turizam. To je budućnost u vremenima svetske ekonomske krize. Opština ima sve resurse za veliki i ubrzani privredni razvoj.
Najveći kapital oštine je obradivo poljoprivredno zemljište 51.687 ha. Postojeći prinosi u Vojvodini su na 1.000 evra/ha i takve loše prinose moramo da podignemo, novim načinom organizacije poljoprivrede i prerađivačke industrije, na prinos kao u Danskoj 35.000 evra/ ha. Kada budemo imali takav prinos po hektaru, to znači da će se na teritoriji opštine da proizvede i preradi vrednos od 1,8 milijardi evra godišnje. Ako uzmemo da opštini samo ostane 10% tog godišnjeg prinosa, onda je to 180 miliona evra prihoda, što je pet puta veći budžet od sadašnjeg friziranog budžeta. Investitore za ulaganje u hranu imamo na svakom koraku, potrebno je samo da se razume nova strategija pokretanje proizvodnje u opštini, te da se stvore uslovi za dolazak velikih investitora.
Opština ima 5.843 poljoprivredna gazdinstava, koje proizvede : goveda 5.933, svinja 111.838, ovaca 16.650 i živine 227.895 komada. Pogledajmo na primeru svinja i goveda kakav je potencijal proizvodnje. Danaska ima 4 svinje po glavi stanovnika, što znači da opština može da proizvede 290.320 komada svinja. Ima mogućnosti za povećanje proizvodnje svinja za 178.482 komada. Ako uzmemo primer iz Argentine, onda opština može da proizvede 81.163 komada goveda.
Kada imamo ovakvu proizvodnju, onda se može da ponovo pokrene namerno uništeni MITROS, koji je nekada imao 1.250 radnika.
Kako nije prihvaćen moj plan 2000 godine za revitalizaciju MATROZA, koji je nekada imao 4.000 radnika i koji je izvozio 200 miliona dolara celuloze, smatram da mora da se uradi novi Biznis plan, koji će omogućiti investitorima da ulože kapital u profitabilnu delatnost, koja je danas u Srbiji zavisna isključivo od uvoza papira.
Dve industrijske zone, koje zajedno imaju 54 ha, na izuzetno atraktivnom mestu, ukoliko se postavi ovakva razvojna politika opštine privuće veliki broj kompanija, koje će doći da otvore svoje pogone, bez bilo kakvog subvencionisanja države ili opštine.
Opština ima 12.325 ha šuma i to može da bude potencijal za razvoj lovnog turizma, uzgoj šumskih plodova i razvoj drvno prerađivačke industrije.
Neverovano mi je da čuveni carski grad Rimske imperije, koji je dao deset careva, danas poseti samo 9.165 turista godišnje ili 25 turista dnevno. Broj turista treba da se uveća na 350.000 turista godišnje, koji će donetei velike devizne prilive opštini.
Na kraju, za sve oni koji su apatični, mrzovoljni i ravnodušni, koji kukaju i zapomažu da im neko pomogne, opština ima sve prirodne uslove da njeni građeni, vođeni mudrim, šedljivim i dobrim domaćinama, mogu da zarade dobar životni standard.
Zapamtite, dragi prijatelji, svaka opština koja ima obradivu zemlju, šume i plovnu reku, koja ima milenijumsku drevnu tradiciju, mora da bude bogata, d anjeni građani budu bogati i zadovoljni i da se sve to vidi kroz pun i realan budžet.
Branko Dragaš
Komentari