Uprkos pompeznim najavama gradskih čelnika u lokalnim medijima o ‘’zelenom liderstvu’’ Sremske Mitrovice u Srbiji, građani najvećeg sremskog grada oštro protestuju protiv postavljanja solarnih panela na poljoprivrednom zemljištu!
Mada se bura oko planova da se u narednom periodu skoro 800 hektara plodnih oranica preda investirorima za izgradnju solarnih elektrana ne stišava, gradske vlasti kao da za to ne haju, već nastavljaju sa izradom planova za više lokacija!
Kako smo već pisali, građani su nadležnima uputili primedbe vezane za izgradnju tri solarne elektrane u ataru sela Bešenovo, ukazujući na štetne uticaje solarnih parkova po okolinu i devastaciju poljoprivrednog zemljišta.
Međutim, to nije sve i tu nije stalo, jer je planiranjem, započetim pre četiri godine, a koje se sad nastavlja, predviđeno da se oko 800 od ukupno 57.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Grada Sremska Mitrovica, pretvori u građevinsko namenjeno izgradnji solarnih elektrana!
Na ovaj podatak oštro su, pored građana Sremske Mitrovice, reagovali i odbornici opozicionih stranaka u lokalnom parlamentu, ukazujući na opasnost od loših posledica po plodnost zemljišta.
Njihov zajednički stav je da niko nije protiv izgradnje solarnih elektrana, koje su, kao i sve zelene inicijative, odlična stvar, ali pod uslovom da se instaliraju na krovovima javnih i privatnih zgrada, parkinzima velikih tržnih centara, poput Lidla, na lokacijama starih, napuštenih fabrika u industrijskoj zoni, a ne na njivama i to poljoprivrednom zemljištu druge i treće klase, kao što je slučaj u atarima mitrovačkih sela!
Prema važećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, u članu 22. stoji da je ”zabranjeno korišćenje obradivog poljoprivrednog zemljišta prve, druge, treće, četvrte i pete klase u nepoljoprivredne svrhe!”
Za promenu namene zemljišta, iz poljoprivrednog u građevinsko, neophodno je dobiti saglasnost Ministarstva poljoprivrede, ali i izgradnju solarnh elektrana uskladiti sa Prostornim planom Grada Sremska Mitrovica, koji na lokacijama planiranim za solarne elektrane, sada predviđa samo poljoprivrednu namenu.
-Izgradnjom solarnih elektrana u plodnim njivama dobijaju vlasnik elektrane, vlasnik zemlje kome se plaća zakup, preduzeća koja izvodi urbanistički plan i projekte za izgradnju, preduzeće koje gradi, vrlo mali broj zaposlenih, ako ih ima uopšte. A gube svi! Smanjuje se površina plodnog zemljišta, jer se zemljište zagreva zbog tamne boje elektrana, jer se solarne ćelije sastoje iz koktela toksičnih materija koje mogu da iscure u tlo, jer teško je reciklirati zemljište kad ostaju betonski temelji, a za solarne panele nije još utvrđen pouzdan i pristupačan način recikliranja, naglašava arhitektica Slavenka Mitrović Lazarević, koja je kao odbornica GG”Grad za sve nas”, o problematici izgradnje solarnih elektrana više puta za skupštinskom govornicom upoznavala javnost.
Do sada su za Salaš Noćajski, atar sela Ravnje, Laćarak i neke lokacije u Mitrovici usvojeni Planovi detaljne reulacije, za Bešenovo je u proceduri, dok su PDR za 13,7 hektara u blizini ”Metalfera”, 21 hektar u Laćarku, 50,62 hektara na drugoj lokaciji u Laćarku, kao i 25 hektara u Šašincima u izradi.
Zajedničko za sve parcele je da se nalaze u privatnom vlasništvu i da se radi o poljoprivrednom zemljištu druge i treće klase!
-Prostornim planom na teriroriji Grada, sa kojim moraju biti usklađeni svi novi planovi nižeg reda, na poljoprivrednom zemljištu nisu predviđeni nosači panela, prateći objekti, trafo stanice, upravne zgrade, skladišta, zgrade za smeštaj radnika. Neophodna je strateška procena uticaja na životnu sredinu, pošto poljoprivredno zemljište može ostati devastirano zbog upotrebe hemijskih sredstava, građevinskog materijala, betona, cementa, kao i mogućeg zagađenja usled ekcesa, upozorava Mitrović Lazarević.
Za sada, na teritoriji Grada Sremske Mitrovice još uvek nije počela izgradnja nijedne solarne elektrane.
Uprkos najavama gradskih vlasti i turskog investitora da će ove godine početi izgradnja velikog solarnog parka, ukupne snage 270 megavata, na 328 hektara privatnog poseda u Mačvi, projekti Noćaj 1 i Noćaj 2 radovi kasne zbog imovinsko-pravnih odnosa u vezi izgradnje dalekovoda, za priključenje na elektrodistributivnu mrežu, saznajemo nezvanično.
Narcisa Božić
Komentari